Otkrijte Sloveniju

Print Add to travel planner
Porodice, poslovni ljudi i ljubitelji aktivnog odmora – svi oni će u Sloveniji naći nešto za sebe. Ljubitelji šetnji će uživati u tišini gora, sportski alpinisti, skijaši, biciklisti, kanuisti, jedriličari, ribari, lovci, igraći golfa, jahaći i tome slično će u raznovrsnim prirodnim bogatstvima moći uživati u svim tim sportovima. 
 
 
 
 
Iz tri velike kulture, - panonske, alpske i sredozemne – izviru i jela slovenske kuhinje. Najstariji sastav prehrane Slovenaca su jela od brašna i kaše. Poznata su pjeciva za praznične prigode, koji se i danas izrađuju u obliku pletenih štruca ili vijenaca, kao i štrudle, koje se spremaju na 70 različitih načina sa slatkim ili mesnim punjenjima ili punjene povrćem, i žganci. Prava slovenska osobitost su potice, koje se za praznične prigode pripremaju sa različitim punjenjima. 

                                

Država je izrazito vinorodna. Slovenija je razdijeljena u tri vinorodne regije: primorsku, posavsku i podravsku, i razdijeljena u 14 okoliša sa svojim prepoznatljivim karakteristikama. Primorska regija poznata je po izvrsnim crvenim i punim bijelim vinima, posavski kanton karakterizira slovensko posebno vino – cviček, podravska regija je domovina renskog rizlinga, sauvignona i rulandca kao i odličnih traminaca i pjenušaca.

                                

Odličan položaj, raznolik izgled, brojne mogućnosti za aktivan odmor te vrhunsku kulinarsku i vinsku ponudu države zaokružuju njeni ljudi: prijatni, srdačni, veseli i pažljivi. Identitet ovih ljudi oblikovao se slovenskim jezikom, koga govori dva miliona ljudi, a sačuvao se sa raznolikim kulturnim životom. Za Slovence su bliski međuljudski odnosi još uvijek najveća vrijednost. Svoju gostoljubivost i ovaj bogat komadić svijeta žele dijeliti sa posjetiocima.


SUNČANE ALPE
Veći dio Julijskih Alpa se nalazi okviru Triglavskog narodnog parka. Na njegovom rubu nalazi se u cijelom svijetu poznati Bled. Sa brojnim mogućnostima za rekreaciju, sa kongresnom dvoranom, kockarnicama i igralištem za golf je pravi turistički raj. Bohinj je polazište za brojne planinske izlete a Bohinjsko jezero i Bohinjska Bistrica su raj za ljubitelje vodenih aktivnosti. U bližoj okolini se nalaze skijališta, staze za skijaško trčanje, kao i mogućnosti za aktivnosti brdskog biciklizma, jedriličarskih skokova, sportskog penjanja itd. Kranjska Gora u ljetnom periodu privlači sa mogućnostima rekreacije i sportova u prirodi, a zimi odličnim terenima za različite oblike skijanja. Na okolnoj Planici se svake godine takmiče najbolji svjetski skijaški skakači. Mjesta u dolini Soče, smaragdne rijeke, Bovec, Kobarid i Tolmin, privlače kako ljubitelje mira tako i one željne adrenalina. Tu su na raspolaganju brojni vodeni sportovi a dolinu je moguće doživjeti i sa jedriličarskim padobranom, zmajem ili gorskim biciklom. 

 
 
ZELENI MEDITERAN
Slovenska obala zauzima 46,6 kilometara. Mjesta Piran, Izola i Kopar, koji su raspoređeni uzduž obale, privlače svojim srednjovjekovnim izgledom. Za Kopar kažu, da sa svojom povijesnom jezgrom predstavlja najslikovitiji predjel sjevernog dijela Istarskog poluotoka. Izola je pomorsko mjestašce sa bogatom ribarskom tradicijom. Turizam se skoncentrirao na južnom rubu naselja, Simonovom zaljevu, gdje se nalaze kupalište, hoteli i restorani. Piran, staro lučko mjesto, je potpuno zaštićeno kao kulturno-povijesni spomenik te je sačuvalo osnovna obilježja sa uskim ulicama i tijesno nanizanim kućama, koje se od obalne ravnice stepeničasto izdižu prema vrhu sljemena i daju okolini karakterističan mediteranski izgled. Sa najdužom turističkom tradicijom se može pohvaliti Portorož, turističko mjesto sa udobnim hotelima i modernim bazenima, sa raznovrsnom ponudom restorana i priredbi; on predstavlja i omiljeno kongresno središte. 
 


TAJANSTVENI KRAS
Da kras ima dva lica – jedno iznad i drugo ispod površine –, su krivi apnenac i voda. Na površini stvaraju kraške vrtače, jame, izvore, udubine, jarke i polja (Planinsko, Cerkniško), pod površinom se rasprostiru mnogobrojni ambisi i kraške jame – kažu, da je slovenski Kras komadić najljepšeg podzemnog svijeta naše planete. Tako se u Sloveniji nalazi više tisuća kraških jama i ambisa a za turiste je uređeno i otvoreno 20 nalazišta apnenih majstorija, koje stvaraju podzemne kraške vode. Najčešće posjećivane su Postojnska jama, Škocjanske jame, od 1986 godine upisane su na spisak UNESCA, Pivka i Črna jama, Križna jama, Vilenica isl. Na slovenskom Krasu su plemeniti konji lipicaneri. Lipica, gdje se više od četiri stoljeća razvija Konjušarnica, slovi za kolijevku tih konja. Inače je ovaj kraj danas turističko-rekreacijsko središte sa školom za jahanje, poznato kao međunarodno poprište tradicionalnih sportskih jahačkih priredbi.

 

ŽIVAHNA LJUBLJANA
Ljubljana, koja broji oko 276.000 stanovnika, je grad za koji kažu da je grad po mjeri čovjeka. Iako se svrstava među srednje velike evropske gradove, održala je prijatnost malog grada a istovremeno posjeduje sve, što imaju sve velike prijestolnice. To je grad u kome se susreću kulture istoka i zapada, gdje se stara harmonija isprepliće sa novom. To je mjesto kulture, dom brojnih kazališta, muzeja i galerija a ponosi se i sa jednom od najstarijih filharmonija na svijetu. To je mjesto koncerata i različitih priredbi, naučno i univerzitetsko središte i mjesto brojnih poslovnih okupljanja. To je mjesto, u kome se u ljetnim mjesecima mnogobrojni kafići i restorani rašire na placeve, na obale Ljubljanice i trgove starog mjesnog jedra.
Zbog svog geografskog položaja je prijestolnica i odlično polazište za otkrivanje izrazito različitih lica i ljepota Slovenije. 

 

NASMIJANO POHORJE
Na okolo 1000 kvadratnih kilometara velikog crnogoričnom šumom prekrivenog Pohorja su se razvila skijaška središta (Areh, Rogla, Kope), a skoro posvuda raspoređene su gorske staze, namijenjene ljubiteljima šetnje, biciklizma i jahanja. Pohorje posjećuju i ljubitelji padobranstva, vožnje zmajevima i balonima, kao i oni koji uživaju u otkrivanju prašume i nezagađenih izvora.

Maribor sa nešto manje od 115.000 stanovnika važi za drugo najvažnije središte Slovenije. Ponosi se sa najstarijom trtom na svijetu, koja više od dobra četiri stoljeća raste u samom središtu grada na Dravi; uz rijeku je i slikoviti i živahni Lent, poznat po međunarodnom multikulturalnom Festivalu Lent. Prostrani vinogradi, koji se sa rubova grada penju po mariborskim brdašcima, su isprepleteni sa preko 50 kilometara vinskih cesta. One su posijane vinotekama i seoskim turističkim domaćinstvima. Maribor sa prostorijama za kongresne djelatnosti u hotelu Habakuk postaje važno kongresno sjedište Slovenije.

 
X

Cookies

The website uses cookies to improve user experience. By visiting and using the website, you agree with cookies.
I agree
Read more